10 Saveta za bolje učenje i pamćenje

10 Saveta za bolje učenje i pamćenje

Ponekad je učenje nemoguća misija, a gradivo koje treba savladati može dalovati kao najteži zadatak. Ukoliko primenite ove savete, u 10 koraka biće vam olakštano učenje, pamćenje i sve to za mnogo manje vremena.

Učiti često u kraćim intervalima

Talase u kojima dolazi koncentracija treba iskoristiti i čim ona opadne treba napraviti pauzu. U naletima koncentracije najefikasnije se može učiti, tako da je ostatak vremena provedonog uz knjigu ponekad samo izgubljeno vreme. Zbog toga je često bolje učiti u kratkim vremenskim periodima koji će se ponoviti više puta i sa pauzama između. S obzirom na to da je mozgu potrebna pauza kako bi obavio sintezu proteina i usvojio informacije iz perioda učenja, bolje je odmoriti između perioda u kojima je koncentracija za učenje na visokom nivou. Učenje koje traje satima bez pauza nije samo dosadno nego je bespotrebno zamorno za mozak, dovodi do stresa i poremećaja koncentracije, a ništa od toga vam sigurno neće pomoći da brže i bolje naučite gradivo koje je pred vama.

Dan bez učenja obavezan

Osim što je efikasnije učenje ukoliko je raspoređeno u više kraćih vremenskih perioda sa pauzama između kako bi se mozak odmorio do sledećeg naleta koncentracije, isto tako je bitno napraviti i dužu pauzu od jednog dana. Dan bez učenja, pa makar i u toku ispitnog roka, može biti vrlo koristan jer će doprineti da se oslobodite stresa u potpunosti, ali samo ukoliko taj dan provedete bez osećaja griže savesti što ne učite. Razmišljanje o drugim stvarima, o onome što vas relaksira kao i bezbrižno uživanje u danu jeste način da provedete dan pauze od učenja. U suprotnom samo ste izgubili dan za učenje.

Oslušni svoje psiho-fizičko stanje

Umor, neraspoloženje, bes, loša pažnje – ništa od ovoga ne ide uz učenje. Mozak bi trebalo da bude opušten i odmoran kako bi upijao nove informacije i zadržao ih bez previše napora. Emocionalna nestabilnost može samo da “pomogne” da se informacije odbace i ne zadrže, pa samim tim učenje pretvara u gubljenje vremena.

Često preispitivanje znanja

 

Kako bi dugotrajnije ostalo zapamćeno ono što naučiš u toku jednog dana, trebalo bi to da ponoviš istog dana. Kada sebi potvrdiš određeno znanje osećaćeš se bolje i imaćes veću motivaciju da nastaviš. Ostaviti ponavljanje naučenog gradiva za bilo koji od narednih dana nije dobro jer ćeš tada uspeti da u memoriju prikuješ samo mali deo onoga što si naučio predhodnih dana jer se u tom trenutku sećaš samo jednog dela. Tako da – nauči pa kasnije u toku dana ponovi to znanje jer će samim tim biti i kvalitetnije i sigurnije.

Odredi sebi termin za učenje

Prema nekim naučnim istraživanjima, najbolje vreme za učenje je u periodu između 14 i 18 časova. Tada najefikasnije uče oni kojima dan počinje u 7 časova ujutru i koji imaju redovne obroke u toku dana. Naravno, u zavisnosti od toga kada ustajete i kada ležete, kakve su vam životne navike i kako vam izgleda svakodnevnica, vreme za učenje može svakome biti drugačije. Zbog toga bi trebalo uvesti sebi neki redosled obaveza u koje se svrstava i učenje i to onda poštovati. Naravno, treba uzeti u obzir već pomenute parametre koji utiču na kvalitet učenja i koji utiču i na to kada ćete učiti, jer je bitno da budete odmori, naspavani i raspoloženi za pamćenje novih informacija.

Teži zadaci za lakše učenje

Mnogi sportisti se prilikom vežbanja fizički preopterete kako bi krajnji rezultat delovao kao nešto lako. Isti ovaj princip može se primeniti i u učenju. Ukoliko radite dodatne zadatke koji su teži i podrazumevaju povezivanje komplikovanijeg gradiva, onda redovni zadaci deluju znatno lakše.

Napravite atmosferu za učenju

Ukoliko ti je potrebno da, dok učiš, imaš posebne uslove, onda se potrudi da tako i bude. Da sebi olakšaš učenje, obezbedi sve što ti je potreno, da li je to određena jačina svetla, muzika ili tišina, hrana, svež vazduh… bilo šta. Kako ti ne bi sitnice koje su ti u okruženju odvlačile pažnju od učenja, pobrini se da sve u okolini bude u skladu sa tvojim potrebama. Na taj način svaki put će ti biti lakše da učiš a i rezultati će se videti.

Bez panike kada opadne tempo učenja

Ne mogu sve stvari istom brzinom da se zapamte. Za nešto što je možda udaljenije od naših interesovanja treba nam više vremena kako bismo shvatili i zapamtili. Zbog toga nekih informacija ne možemo tako lako da se setimo, što nije odlika niske inteligencije niti bilo čega sličnog. Jednostavno, mozak u slojevima slaže informacije i znanja koja prihvata, tako da do nekih informacija iz donjih slojeva je nekad malo teže doći.

Lek za teško prisećanje gradiva koje smo naučili pre više vremena jeste da se redovno ponavlja. Ne mora to ponavljanje da bude previše detaljno, bitno je da se barem površno prođu lekcije/teze kako bi se to znanje osvežilo i opet stavilo na “površinu” memorije mozga.

Plan učenja

Učiti po planu je najefikasnije. Ukoliko odrediš koji deo dana ti je za učenje, onda će ti učenje postati rutina i moćićeš da postigneš sve po planu, a možda i više. Umesto da u dnevne obaveze ubacuješ termine za učenje (jer ih u tom slučaju neće ni biti), najbolje bi bilo da zakažeš “sastanak sa knjigom” i onda to i ispoštuješ-

Postavite realan cilj kao motivaciju

Da li ste se nekad zapitali zbog čega nekad ne uspevate da stignete do cilja, a mislite da ste dali sve od sebe? Često je odgovor na to pitanje – previsoki i nerealni ciljevi. Takvi ciljevi imaju samo kontraefekat – opada vam samopouzdanje, gubi se želja i volja. Ukoliko sebi postavite kratkoročnije, izvodiljive i realnije ciljeve, prećiće vam u naviku da stižete do cilja, pa razliku između jednostavnijih i komplikovanijih ciljeva nećete ni osetiti.

Potrebno je da budete fokusirani na korake do cilja. Kada postavite jasan cilj ali isto tako vam moraju biti jasni i koraci i put do tog cilja.